SPASITE ŽIVOT NA VRIJEME OVIM TESTOM!

Znate li da moždani udar neko dobije svakih 6 sekundi. Ključevi za očuvanje vašeg zdravlja su u vašim rukama, jedino vi možete poboljšati vaše zdravlje. Stoga, pazite šta jedete i koliko jedete, vježbajte, družite se…

 

Šta je zapravo moždani udar

On se javlja uslijed poremećaja cirkulacije u mozgu, nakon čega mozak ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, a to se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Jedan uzrok ove teške bolesti je ugrušak koji arteriju začepi i onemogući protok krvi, a nazivamo ga još ishemijski moždani udar. Drugi je puknuće krvne žile s prodiranjem krvi u okolno tkivo (što se još naziva i hemoragijski moždani udar). Od toga 85 posto moždanih udara su ishemijski, odnosno posljedica stvaranja ugruška (tromboza) ili otkidanja komadića ugruška (embolija), dok je 15 posto moždanih udara hemoragijski. Vrijeme kod moždanog udara nije saveznik, pa stručnjaci preporučuju što bržu reakciju, osobito ako ga netko doživi kod kuće.

Moždani udar prepoznat ćete po utrnulosti i slabosti ili oduzetosti lica, ruke ili noge, najčešće jedne strane tijela, gubitku ravnoteže i koordinacije te iznenadnim padovima. A simptomi uveliko ovise o području mozga koje je zahvaćeno.

– Izgovara li osoba riječi otežano i nerazumljivo ili vas ne razumije, riječ je o udaru. Pritom se može javiti i zamagljenje vida i polovičan ili potpuni gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja. Moždani udar prati i jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka – otkriva Vida Demarin.

Test

Sumnjate li da netko ima moždani udar, podvrgnite ga testu u tri faze. Zamijetite li ijedan od ovih simptoma, odmah zovite hitnu pomoć.

1. Lice – Pogledajte je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.

2. Ruke – Zatražite da podigne ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je definitivno znak za uzbunu.

3. Govor – Na udar može upućivati i nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza. Zatražite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu i obratite pozornost na izgovor.

Najvažnija brza reakcija

Uočite li neke od ovih simptoma, važno je odmah nazvati hitnu pomoć.

– Ako je bolesnik vitalno ugrožen, a netko od ukućana zna primijeniti mjere kardiopulmonalne reanimacije, trebao bi to učiniti što prije. Danas se primjenjuje specifična terapija za ishemijski moždani udar lijekovima koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Tako je moguće ponovno uspostaviti krvotok i spriječiti odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti unutar prva tri do četiri i pol sata od nastanka ishemijskog moždanog udara i najčešće spašava živote – napominje akademkinja Demarin. Treba znati i da je smrtnost u prvih mjesec dana oko 15 posto.

Trećina bolesnika koji prežive moždani udar potpuno su ovisni o svojoj okolini, oko 20 posto ih treba pomoć pri kretanju, a oko 15 posto smješteno je u specijaliziranim ustanovama. Najčešće posljedice moždanog udara su fizička i radna nesposobnost kod mlađih osoba, odnosno motorički deficit, te depresija, demencija i promjene ponašanja, odnosno kao kognitivni poremećaji.

Tri najvažnija ključa prevencije moždanog udara

Kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom, masnom i slanom prehranom. Svakako treba i prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Nasreću, već pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.

Alkoholna pića treba piti umjereno – preporučuje se čaša crnog vina na dan. Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Potrebno je liječiti i prateće bolesti: povišen krvni tlak i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, suženje karotidnih arterija…

U prevenciji moždanog udara pomaže i redovita tjelesna aktivnost, oko 30 minuta na dan. Vježbanje dovodi do povećanja količine BDNF-a (brain derived neurotrophic factor), neuropeptida koji omogućuje bolje funkcioniranje moždanih funkcija i smanjuje rizik od depresije. Vježbanje je od izrazite važnosti za funkciju srca održavajući tako i cirkulaciju. Ne morate samo vježbati u teretani – možete hodati, plivati, plesati…

Ples je osobito značajan jer slušanje glazbe i kretanje u ritmu pospješuje lučenje neurotrasmitora i hormona odgovornih za dobro raspoloženje.

Treći “ključ” zdravlja mozga je adekvatno nošenje sa stresom. Nastojte da vaše reakcije na stres ne budu burne, da se previše ne trošite jer narušavate sklad organizma, a ne postižete mnogo. Slušajte glazbu, družite se s prijateljima, otiđite u prirodu…

Trening za mozak

Mehanizam neuroplastičnosti (sposobnost mozga da se prilagodi ili reprogramira) pokazuje da mozak nije statičan organ, nego da se može oporaviti, a na njegove funkcije možemo i djelovati vlastitom voljom, pa tako možemo očuvati njegovu “svježinu” funkcioniranja do duboko u starost. Još prije više od stotinu godina to je potvrdio španjolski neuroanatom Santiago Ramon y Cajal rekavši kako svaki čovjek, ako želi, može postati kreator vlastitog mozga. A kako ćemo to postići? Reorganizacijom i remapiranjem mozga, odnosno izlažući se raznim vidnim, slušnim i taktilnim podražajima, zamišljanjem pokreta i učenjem novih znanja.

Novi zadaci i novi izazovi

Zato je, uz zdravu prehranu i fizičku aktivnost, izrazito važno “vježbati” moždane funkcije i prakticirati takozvani “brain fitness”.

– Kako se mozak ne bi ulijenio, treba ga stalno vježbati, potrebni su mu stalni poticaji i novi zadaci jer rutina ‘ubija’ vitalnost moždanih funkcija. Ti poticaji mogu biti nešto sasvim jednostavno. Naprimjer, da se dešnjak potpiše lijevom rukom ili zakopča gumbe na košulji lijevom rukom. Takvih ‘brain fitness’ zadataka ima čitav niz i važno je izabrati i vježbati ono što nam se najviše sviđa – od rješavanja križaljki, rebusa i sudokua do učenja novih znanja, jezika, igranja šaha, bridža…

Što više novih zadataka dajemo našem mozgu, to će nas on bolje služiti, bez obzira na godine koje prolaze – napominje neurologinja Vida Demarin. Važan je i stav prema životu. Treba imati povjerenja u vlastite snage, u mogućnost rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema.

Važan je stav prema životu

Tajna uspjeha naših akcija i čitavog našeg života je baš u našem stavu. Ako je on pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. A hoćemo li misliti pozitivno, ovisi o nama samima, napominje Vida Demarin.

Uz više boja na tanjuru, mozak više uživa

Određene namirnice zbog svojih aktivnih sastojaka ne samo da hrane mozak i osnažuju pamćenje, nego mogu prevenirati oštećenja te ga dugoročno održati “svježim” i vitalnim. Takva zdrava i prirodna prehrana ne samo da blagotvorno djeluje na mozak, nego time smanjuje rizik od nastanka moždanog udara.

– Stručnjaci preporučuju zdrav način prehrane u kojoj dominiraju nezasićene masti – ulja, osobito maslinovo, mnogo voća i povrća, namirnice bogate vlaknima i mnogo ribe, najviše plave, te čaša crnog vina uz obrok – objašnjava akademkinja Vida Demarin, autorica priručnika “Hrana za mozak”. Stoga je prema opisanim smjernicama najzdravija – mediteranska prehrana. Rezultati nekih studija pokazali su da mediteranska prehrana blagotvorno djeluje na smanjenje rizika od srčanog i moždanog udara, a studija provedena na više od 750.000 ispitanika pokazala je kako redovito jedenje voća i povrća smanjuje rizik nastanka moždanog udara za 36 posto.

Za poboljšanje pamćenja i koncentracije osobito se naglašava važnost šumskog voća, orašastih plodova, tamne čokolade s više od 70 posto kakaoa i zelenog čaja.

– Raznovrsne namirnice imaju vrlo značajan utjecaj na pamćenje, koncentraciju, proces razmišljanja i emocionalno stanje, ali mozgu su najpoželjnije one poput lososa, ekstra djevičanskog maslinova ulja, zelene salate, kelja, brokule, avokada, oraha, lješnjaka i badema, bobičastog i drugog voća, grahorica i integralnih žitarica. Navedene namirnice pune su zdravih tvari, vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa – objašnjava Demarin te savjetuje da se na tanjuru nađe što više namirnica različitih boja jer – “što više boja, to mozak više uživa”.

– Riba je izuzetno vrijedna namirnica. Naime, više od pet ribljih obroka na tjedan umanjuje rizik od moždanog udara za 33 posto – zaključuje Vida Demarin.

Također, trebali biste smanjiti unos zasićenih masnoća i šećera koji dovode do oksidacije i upalnih promjena te do degeneracije i propadanja živčanih stanica (neurona). Mozgu je važno i da je stalno hidriran pa Demarin savjetuje da pripazite na unos vode.

Jedite tamnu čokoladu

Dok jedete čokoladu, aktivira se dio u mozgu koji izlučuje dopamin, važnu kemikaliju u mozgu. Taj dio mozga omogućuje učenje i pamćenje, a pomaže zadržati mozak u formi.

Posjetite muzej

Otiđite u muzej i pridružite se vođenim turama. Kad dođete kući, pokušajte rekonstruirati posjet popisujući što ste vidjeli, uključujući opis svega čega se sjećate. Razlog? Istražujete plastičnost mozga (mogućnost remodeliranja mozga kroz godine) pokazujući da je sjećanje moždana aktivnost koja uključuje sve razine moždanih operacija – primanje informacija, pamćenje i razmišljanje o njima.

Zapamtite riječi nove pjesme

Odaberite pjesmu sa stihovima u kojoj ćete uživati, a čije stihove ne znate. Poslušajte pjesmu onoliko puta koliko je potrebno da zapišete sve stihove. Zatim naučite pjevati stihove uz pjesmu. Nakon što ste naučili stihove napamet odaberite novu pjesmu! Zašto? Razvijanje pažljivog slušanja pomoći će u razumijevanju, razmišljanju i sjećanju. Učenje i pamćenje stihova pjesme zahtjeva pažnju i aktivnu memoriju. Kad se fokusirate, otpušta se neurotransmiter acetilkolin, kemijski prijenosnik informacije u mozgu koji omogućuje plastičnost mozga i oživljava sjećanje.

Naučite svirati

Ako ste ikad razmišljali o sviranju nekog instrumenta ili ponovnom oživljavanju znanja, sad je pravo vrijeme za to! Zašto? Sviranjem instrumenta vježbate međusobno povezivanje dijelova mozga, uključujući slušanje, kontrolu finih pokreta i prijevod pisanih nota (funkcija vida) u glazbu (funkcija pokreta i zvuka).

Isključite autopilot na pet minuta

Radeći rutinske stvari u stalno istom okruženju mozak radi kao autopilot. Uvođenje novosti doslovno aktivira i pokreće mozak tako da kreira saznanja o novim informacijama na način da kreira i stvara nove neuronske puteve i veze. Zato mijenjajte svoju okolinu sitnicama svakoga dana. To može biti mijenjanje pozadine na računalu svakog dana ili čak sata. Idite svaki dan različitim putem na posao. Ako ste dešnjak, perite zube lijevom rukom, počešljajte se lijevom rukom, zakopčavajte gumbe – lijevom rukom.

Popodne odmorite

Dok spavate, mozak sortira, objedinjuje i pohranjuje informacije i sjećanja akumulirana tijekom dana – i to je razlog zašto je osam sati sna noću toliko važno. Samo šest minuta sna jednako je vrijedno za kratkoročno prisjećanje koliko i spavanje noću. A odmor od 90 minuta sna pokazao se kao način ubrzavanja procesa koji pomažu mozgu konsolidirati dugoročne uspomene.

Izmislite novu igru riječi

Odaberite jednu riječ od osam slova. Zatim napišite tri nove riječi koje počinju s prva tri slova odabrane riječi, tri nove riječi koje završavaju s posljednja tri slova odabrane riječi i na kraju tri riječi koje na istom mjestu imaju dva ista slova u sredini odabrane riječi, savjetuje Demarin.

Družite se

Biti okružen ljudima smanjuje rizik razvoja demencije. Zašto? Bitno je da ste okruženi ljudima s kojima se osjećate ugodno i koji vas stimuliraju i pokreću. Ljudi koji su fizički ili emocionalno izolirani (čak i društveni, ali u društvu se osjećaju osamljeno) izloženijji su depresiji i depresivnom ponašanju.

Rješavajte križaljke

Pozabavite se enigmatskim zadacima, a u posljednje vrijeme sve je popularniji Sudoku!

Vježbajte ravnotežu

Pokušajte što dulje ( barem 30 sekundi) stajati na jednoj nozi zatvorenih očiju. Postupno produljite vrijeme, što dulje – to bolje!

Vježba za bolje pamćenje

Kako biste lakše zapamtili nešto bitno, pomičite oči u dva suprotna smjera (goredolje ili lijevo desno) trideset sekundi. Zašto? Ova mala vježba pomaže udružiti dvije polutke mozga, kako kažu znanstvenici s Manchester Metropolitan University u Engleskoj. Kad obje moždane polutke dobro komuniciraju, bolje i lakše primate određene vrste informacija.

Koristite stepenice

Takav oblik vježbi nije samo dobar za vaš mozak, nego i za cijelo tijelo. Zašto? Kardiorespiracijske vježbe i aktivnosti smanjuju rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih problema, poznatijih kao faktora rizika za razvoj Alzheimerove bolesti. Ove aktivnosti poboljšavaju i protok krvi u mozgu te smanjuju opasnost od sužavanja krvnih žila.

Izvor: 24sata.hr / Namirnice.ba

Related Post